Vjetar i solarna energija bi mogli zadovoljiti 85 posto trenutnih potreba SAD-a za električnom energijom
Novo istraživanje otkriva da bi vjetar i solarna energija mogli zadovoljiti oko 85 posto trenutnih potreba SAD-a za električnom energijom, Baterije, povećanje kapaciteta i druge opcije skladištenja bi mogle povećati taj procent.
Kombinacija vjetra i solarne energije bi trebala biti dovoljna da se zadovolji većina energetskih potreba “naprednih industrijaliziranih država”, tvrde naučnici s Univerziteta Kalifornija, Irvine, Tsinghua i Instituta Carnegie. U istraživanju su korišteni podaci energentskih potreba 42 zemlje u posljednjih 39 godiina kako bi se ustanovilo da li resursi poput vjetra i solarne energije mogu zadovoljiti potrebe.
Ustanovljeno je da većina pouzdanih sistema, među snaga vjetra dominira, mogu zadovoljjiti energetske potrebe u zemljama koje su analizirane i to u 72 do 91 posto vremena, a taj procent je izračunat bez uzimanja skladištenja u obzir. Kada se uzme u obzir kapacitet skladištenja energije do 12 sati, ovi obnovljivi izvori energije mogu zadovoljiti između 83 i 94 posto energetskih potreba po satu. Međutim, čak i kada vjetar i solarna energija mogu zadovoljiti 90 posto energetskih potreba regije, bilo bi još na stotine sati godišnje u kojima se potrebe ne bi mogle zadovoljiti.
“Vjetar i solarna energija bi mogli zadovoljiti više od 80 posto potreba na mnogim mjestima bez ogromne potrebe za skladištenjem i viškom proizvodnih kapaciteta, što je kritična tačka. Ovisno o zemlji, mogli bi postojati višednevni periodi tokom godine kada bi za zadovoljavanje potreba bila potrebna skladištena energije i drugi nefosilni izvori energije u budućnosti bez karbonske emisije”, izjavio je autor istraživanja Steven Davis.
U igri su geofizički izazovi, a u istraživanju se navodi da bi bilo lakše većim zemljama bliže ekvatoru da se u potpunosti prebace na održive izvore energije jer se mogu više oslanjati na solarnu energiju tokom cijele godine. Na primjer, Njemačka bi se mučila da zadovolji većinu potreba pomoću vjetra i solarne energije, jer je relativno manja zemlja na višoj geografskoj širini.
Drugo rješenje bi bilo da susjedne zemlje udruže svoje resurse.
“Mnogo konzistentnosti i pouzdanosti bi mogao osigurati sistem koji podrazumijeva solarne resurse iz Španije, Italije i Grčke te vjetar u Holandiji, Danskoj i baltičkom regionu”, naveo je profesor Dan Tong s Univerziteta Tsinghua.
Mnoge zemlje smanjuju svoju ovisnost o fosilnim gorivima, što je ključno za borbu protiv karbonske emisije i klimatskih promjena. Evropa je prikupila više električne energije iz obnovljivih izvora u 2020. godini nego korištenjem fosilnih goriva.
Preuzeto sa portala klix.ba
